Neisplaćena zarada nije samo kašnjenje u uplati. Potrebno je utvrditi kada je svaka mesečna obaveza dospela, da li je poslodavac izdao uredan obračun, da li je prikazani iznos tačan i postoji li imovina iz koje se potraživanje može naplatiti. Od tih odgovora zavisi da li je moguć neposredan izvršni postupak ili je najpre potrebno utvrditi dug u parnici.
Opšte pravilo je da novčana potraživanja iz radnog odnosa zastarevaju u roku od tri godine od nastanka svake pojedinačne obaveze. Postoje situacije u kojima izvršni obračun i već pokrenuto izvršenje utiču na ocenu roka, ali to nije razlog da se sa proverom i naplatom čeka.
Kada poslodavac mora da isplati zaradu?
Zakon o radu propisuje da se zarada isplaćuje u rokovima utvrđenim opštim aktom i ugovorom o radu, najmanje jednom mesečno, a najkasnije do kraja tekućeg meseca za prethodni mesec. Ugovor ili pravilnik mogu predvideti raniji datum, pa za svaki mesec treba proveriti pravilo koje je važilo kod konkretnog poslodavca.
Ako je radni odnos prestao, poslodavac je dužan da isplati sve neisplaćene zarade, naknade zarade i druga ostvarena primanja najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. Taj rok ne treba mešati sa rokom od 60 dana za osporavanje rešenja kojim je povređeno pravo zaposlenog, niti sa rokom zastarelosti novčanog potraživanja.
Ako je uz neisplaćenu zaradu sporan i prestanak radnog odnosa, korisno je odvojeno proveriti pitanja iz vodiča o tome šta uraditi posle otkaza i kako se računa rok od 60 dana.
Šta je obračunski listić i zašto je važan?
Izraz „obračunski listić“ u praksi se koristi za obračun zarade ili naknade zarade. Poslodavac ga dostavlja prilikom svake isplate, ali i za mesec za koji zaradu nije isplatio. Kada isplate nema, uz obračun treba da dostavi i obaveštenje da zarada nije isplaćena i razloge za neisplatu, najkasnije do kraja meseca za prethodni mesec.
Obračun treba da omogući da se utvrde poslodavac i zaposleni, period na koji se odnosi, ostvareni sati i drugi elementi obračuna, iznos zarade, porezi i doprinosi i datum dospelosti. Zakon određuje da obračun zarade koju je poslodavac dužan da isplati predstavlja izvršnu ispravu.
Dostavljen obračun pokazuje kako je poslodavac utvrdio obavezu, ali uplata se proverava izvodom sa računa ili drugim dokazom o isplati. Ako je u obračunu naveden manji iznos od onog koji zaposlenom pripada, potrebno je odvojeno proceniti zahtev za razliku.
Kada se naplata može tražiti u izvršnom postupku?
Ako obračun jasno sadrži strane, period, vrstu, iznos i dospelost obaveze, može biti podoban osnov za predlog za izvršenje. Time se ne mora najpre voditi parnica samo da bi se utvrdio iznos koji je sam poslodavac uredno obračunao kao dugovan.
Izvršnost po zakonu ne znači da je svaki dokument sa naslovom „obračun“ automatski dovoljan. Pre podnošenja predloga treba proveriti sadržinu isprave, podatke o poveriocu i dužniku, dospelost, dokaz o eventualnoj delimičnoj uplati i način na koji će se izvršenje tražiti. Poslodavac u postupku ima pravna sredstva predviđena zakonom.
Ako zaposleni osporava zakonitost ili tačnost obračuna, na primer zato što nisu obračunati svi sati, uvećana zarada ili ugovoreni elementi, obračun može biti dovoljan za nesporni prikazani iznos, dok za razliku može biti potrebna parnica i finansijsko veštačenje. Tačan put zavisi od dokumentacije i načina na koji je zahtev postavljen.
- 01Uporedite obračun i uplatu
Za svaki mesec zabeležite obračunati iznos, datum dospelosti, stvarno uplaćeni iznos i preostalu razliku.
- 02Proverite podobnost isprave
Dokument mora dovoljno određeno da pokaže ko duguje, kome, po kom osnovu, koliko i kada je obaveza dospela.
- 03Procenite naplativost
Pre troškova postupka proverite da li poslodavac posluje, da li mu je račun blokiran i da li je otvoren postupak likvidacije ili stečaja.
- 04Izaberite odgovarajući postupak
Izvršenje se zasniva na podobnom obračunu; parnica je potrebna kada dug ili njegova visina tek treba da se utvrde.
Šta ako poslodavac nije dostavio obračun ili je obračun netačan?
Nedostavljanje obračuna ne briše pravo zaposlenog na zaradu. Ono, međutim, uklanja najjednostavniji dokument za neposrednu naplatu i može zahtevati dodatno dokazivanje visine duga.
Praktični prvi koraci mogu biti:
- pisani zahtev poslodavcu da dostavi obračun za tačno navedene mesece;
- čuvanje dokaza da je zahtev poslat i primljen;
- obraćanje Inspektoratu za rad zbog neisplate i nedostavljanja obračuna;
- prikupljanje ugovora, aneksa, evidencije rada, ranijih obračuna i izvoda;
- obračun razlike prema ugovoru, opštem aktu i stvarno obavljenom radu;
- procena da li je za utvrđivanje duga potrebna tužba.
Ako je poslodavac dostavio obračun, ali je izostavio prekovremeni rad, rad noću, minuli rad ili drugi element, nemojte pretpostaviti da je potpis ili prijem dokumenta trajno zatvorio mogućnost osporavanja. Zakon zaposlenom ostavlja pravo da pred nadležnim sudom osporava zakonitost obračuna.
Koliki je rok za naplatu neisplaćene zarade?
Opšte pravilo iz Zakona o radu jeste da sva novčana potraživanja iz radnog odnosa zastarevaju u roku od tri godine od dana nastanka obaveze. Kod mesečnih zarada rok se proverava za svaki dospeli mesečni iznos posebno, a ne samo od dana kada je kašnjenje prvi put počelo.
Sam poziv poslodavcu, opomena ili pregovori ne treba da se smatraju sigurnim načinom prekida zastarelosti. Priznanje duga ili pokretanje odgovarajućeg postupka mogu imati pravno dejstvo na tok roka, ali se konkretna radnja i njen dokaz moraju posebno proveriti.
U predmetu Rev2 122/2026 Vrhovni sud je primenio desetogodišnji rok u specifičnoj situaciji: poslodavac je sačinio podoban obračun, zaposleni ga nije osporavao već ga je upotrebio kao izvršnu ispravu, a sud je na osnovu njega doneo rešenje o izvršenju. Ovu odluku ne treba tumačiti kao automatski desetogodišnji rok za svaku neisplaćenu zaradu ili svaki obračunski listić. Opšti trogodišnji rok i dalje treba proveriti bez odlaganja.
Na dospelu neisplaćenu zaradu može se tražiti i zakonska zatezna kamata. Obračun se vezuje za dospelost pojedinačnih mesečnih iznosa, pa je korisno napraviti pregled po mesecima umesto jednog zbirnog iznosa bez datuma.
Da li se prvo obratiti poslodavcu, inspekciji ili sudu?
Ako poslodavac još posluje i postoji realna mogućnost brze uplate, precizan pisani zahtev ili razgovor mogu dovesti do rešenja bez postupka. Dogovor treba da navede ukupan dug, mesece na koje se odnosi, rokove i rate, kamatu i posledice kašnjenja. Nejasno obećanje „biće isplaćeno uskoro“ ne štiti zaposlenog od protoka vremena.
Inspektorat za rad vrši nadzor i u slučajevima neisplate zarade i nedostavljanja obračuna. Inspekcijski nadzor, izvršni postupak i parnica nemaju istu svrhu: obraćanje inspekciji ne treba automatski posmatrati kao zamenu za radnju potrebnu radi naplate ili čuvanja roka.
Najbolji redosled zavisi od toga da li zaposleni ima podoban obračun, da li je iznos sporan, koliko je vremena prošlo i da li je poslodavac naplativ. Kada su rokovi blizu, prvo se bira radnja koja čuva pravo, a pregovori mogu teći paralelno ako za to postoji prostor.
Šta ako je poslodavac u blokadi, likvidaciji ili stečaju?
Dobijeno rešenje o izvršenju ne garantuje da na računu ili drugoj imovini poslodavca ima dovoljno sredstava. Pre postupka zato treba proveriti stvarnu mogućnost naplate i postojanje drugih postupaka.
Likvidacija i stečaj nisu isto. U likvidaciji društvo bi trebalo da ima dovoljno sredstava za obaveze, a potraživanja se prijavljuju u okviru tog postupka. Kada je otvoren stečaj, potraživanje se prijavljuje nadležnom privrednom sudu u roku određenom rešenjem o otvaranju stečaja. Redovna pojedinačna naplata tada ustupa mesto pravilima stečajnog postupka.
Zakon o radu pod posebnim uslovima predviđa prava zaposlenih preko Fonda solidarnosti, nakon što je potraživanje utvrđeno u stečajnom postupku. Zahtev Fondu podnosi se u roku od 45 dana od dostavljanja odluke kojom je pravo na potraživanje utvrđeno. Zbog kratkih i različitih rokova status poslodavca treba proveriti odmah, a ne tek kada izvršenje ostane bez naplate.
Za opšti pregled izbora između dogovora, izvršenja i parnice pogledajte i vodič o naplati potraživanja.
Koju dokumentaciju treba pripremiti?
Za početnu procenu korisno je prikupiti:
- ugovor o radu i sve anekse;
- pravilnik o radu, kolektivni ugovor i druge dostupne opšte akte;
- obračune zarade za neisplaćene i ranije isplaćene mesece;
- izvode sa računa i dokaze o delimičnim ili gotovinskim isplatama;
- evidenciju radnog vremena, smena, noćnog i prekovremenog rada;
- rešenja o odsustvu i dokumentaciju važnu za naknadu zarade;
- pisane zahteve poslodavcu, odgovore, poruke i email prepisku;
- odluku o prestanku radnog odnosa, ako je radni odnos završen;
- podatke o eventualnoj blokadi, likvidaciji ili stečaju poslodavca.
Napravite tabelu po mesecima
- Mesec i datum kada je zarada dospela.
- Iznos prikazan na obračunu.
- Iznos koji je stvarno uplaćen.
- Razlika koju smatrate neisplaćenom.
- Datum i sadržaj svakog priznanja duga ili obećane uplate.
- Poslednji bezbedan datum za preduzimanje odgovarajuće radnje.
Najčešća pitanja
Da li nedostatak novca oslobađa poslodavca obaveze?
Ne. Finansijske teškoće ne ukidaju pravo zaposlenog na dospelu zaradu, ali mogu bitno uticati na stvarnu naplativost i izbor između dogovora, izvršenja i prijave u stečaju.
Da li moram da dam otkaz da bih tražio neisplaćenu zaradu?
Ne. Zaposleni može tražiti isplatu dospele zarade i dok radni odnos traje. Pri tome treba sačuvati dokumentaciju i proceniti rokove i odnos sa poslodavcem.
Može li inspekcija rada da naplati zaradu umesto mene?
Inspekcija nadzire primenu propisa i može postupati zbog neisplate i nedostavljanja obračuna. Prinudna naplata na osnovu podobne isprave i utvrđivanje spornog duga sprovode se u odgovarajućem izvršnom odnosno sudskom postupku.
Šta ako mi je isplaćen samo deo zarade?
Treba povezati svaki obračun sa stvarnim uplatama i utvrditi razliku po mesecima. Delimična uplata može biti važna i za obračun kamate i za procenu da li je poslodavac priznao dug.
Zvanični izvori
- Zakon o radu — Pravno-informacioni sistem Republike Srbije
- Zakon o izvršenju i obezbeđenju — Pravno-informacioni sistem Republike Srbije
- Rev2 122/2026 — odluka Vrhovnog suda o obračunu zarade i roku zastarelosti
- Nadležnost Inspektorata za rad — Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja
- Prava zaposlenih u slučaju stečaja poslodavca — Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja
Tekst služi opštem informisanju i ne predstavlja pravni savet za konkretan slučaj. Podobnost obračuna za izvršenje, tačan iznos, zastarelost, kamata, doprinosi i izbor postupka zavise od dokumentacije, statusa poslodavca i propisa i sudske prakse koji važe u trenutku postupanja.
